Njeguši – Središte Njeguša čini Njeguško polje, koje mještani nazivaju samo Polje. Prostrano i plodno, predstavlja pitomun životnu oazu u katunskom kamenu. Sam položaj, blizina Kotora i mora uslovili su da je u prošlosti imao veliku ekonomsku i političku važnost, za Njeguše, Cetinje a preko njega i veliki dio Crne Gore. Za vrijeme Turaka, preko njega se odvijao jedini saobraćaj, od Cetinja prema Kotoru, Evropi i svijetu. Po polju, njegovom obodu, i bližoj okolini nalaze se stalna naselja i zaseoci: Žanjev Do, Mirac, Kopito, Dugi Do, Erakovići, Raičevići, Vrba, Velji Kraj, Veliki i Mali Zalazi, Mirac. Ova naselja obrazuju pojedina bratstva (sa osobenim obilježjima) koja su tu podigla svoju crkvu i groblje, a najpoznatija i najveća su Erakovići i Raičevići. Brojnost crkvenih objekata je jedna od posebnosti Njeguša, tako da je to mjesto sa najviše crkava (do Drugog svjetskog rata bilo ih je 17, dok ih danas ima 15). To su: Sv.Nikola, Sv.Đorđije, Sv.Sava, Sv.Neđelja, Sv.Gospođa, Sv.Đorđije, Sv.Arhađel Mihailo, Sv.Nikola, Sv.Petka, Sv.Đorđije, Sv.Prorok Jeremija, Sv.Vrača, Sv.Jovan, Sv.Đorđe, Sv.Preobraženja.

Njeguši su kolijevka istoimenog plemena koje je imalo značajnu ulogu u istoriji, dajući istaknute vladike i vladare crnogorskoj državi iz dinastije Petrovića. Kompleks srodničkih kuća od klesanog kamena grupisane su uz glavni put što od Kotora vodi prema Cetinju i nazad. Tu su Njegoševa rodna kuća, kuća – kula Petrovića, kuća Rada Petrovića i Toma Petrovića. Sa druge strane puta, a u istom dvorištu s Njegoševom je i kuća vojvode Mirka Petrovića sa gumnom pored. Kuća u kojoj se rodio Njegoš je od kamena, pravougaone osnove na svoltanom konobom, i pripada tipu tradicionalne narodne arhitekture kamenog dijela Crne Gore, jednostavne bez ukrasnih elemenata.

Prirodno okruženje (zavidan zemljišni fond, bogati pašnjaci – komunice i vode) odredili su da osnovno zanimanje bude planinska zemljoradnja i stočarstvo. Svako parče zemlje brižljivo je obrađivano. Kuće su pravljene obodnim krajevima i postrani, jer je postojala stalna borba da se od kamena otrgne što više obradivog zemljišta. One su ograđene kamenom suvomeđom.

Njeguši su bili oduvjek poznati pomliječnim proizvodima i mesu. Čuveni njeguški sir nekada je prodavan u Kotoru, Primorju, Dalmaciji, Trstu i Veneciji, Marselju do Malte. Kao i sir čuvena je kastradina (sušeno ovčje meso) i njeguški pršut koji i danas predstavlja najvažniji proizvod. Njeguše naseljava oko 230 stanovnika.