Površina: 16.630 ha
Površina rezervata 1.052 ha
Nadmorska visina: brojni vrhovi sa preko 2.000 mnv
Hidrografija: glacijalna jezera (Hridsko, Visitorsko, Ropojansko, Tatarijsko, Bjelajsko, jezerce na Vezirovoj Bradi, jezerce na Treskavcu,
Koljindarsko i dr.), veći i manji vodotoci, vrela i izvori pitke i mineralne vode, rijeke, podzemni izdani i planinske lokve.
Hridsko-Ridsko jezero:
Nadmorska visina 1.970 m
Površina od 33-36.000 m, zavisno od vodostaja
Maksimalna dubina 4 m
Klima: Kontinentalna, planinska i subalpska. Zime su veoma oštre i duge, a ljeta svježa i kratka.
Srednje godišnje temperature vazduha od 2-7°C. Maksimalna količina padavina izlučuje se u kasnu jesen i prvi dio zime.
Sniježni pokrivač je prosječne debljine 15cm i zadržava se od 90 – 210 dana.
Reljef je razuđen, sa brojnim visovima, klisurama, strmim padinama, riječnim dolinama alpskog tipa i drugim prirodnim fenomenima.
Ističu se sledeće zone: Karanfilsko-Bjelička (najkrševitiji dio ovog područja, sa brojnim vrhovima preko 2.000 mnv); Visitorska;
Zona Bogićevice; Zona Bora i Kofiljaće; Staračko-zavojska zona.
Rezervati :
Hridsko jezero
Volušnica
Zastupljeni su brojni ekosistemi na sniježnicima, planinskim rudinama, silikatima, krečnjacima i dolomitima u najvišim zonama Prokletijskog masiva.
Brojne su prirodne šumske zajednice lišćara i četinara, zajednice degradacionih stadija klimatogenih ekosistema, livada i pašnjaka i antropogenih polupustinja i pustinja.
Šume su jedno od najznačajnijh prirodnih bogatstava. Najrasprostranjenije su visoko-ekonomske šume (44%), koje mjestimično imaju prašumski karakter,
zatim zaštitne (34%) i na kraju šikare i niske šume. Karakteriše ih vertikalna zonalnost. Na hrastove šume nižih djelova nastavljaju se bukove, pa mješovito bukovo-jelove šume.
Na njih se nadovezuju čiste ili miješane smrčeve šume. Iznad njih su reliktne šume munike, kao i mješovite sastojine munike i molike. Gornju šumsku granicu formira bor krivulj.
Flora crnogorskih Prokletija u velikoj mjeri ima karakter srednjoevropske flore sa značajnim učešćem arkto-alpijskih i submediteranskih elemenata.
Veliki broj vrsta su endemične, endemoreliktne, reliktne, rijetke, a mnoge vrste su ljekovite i medonosne.
Na teritoriji Parka registrovano je preko 1.700 vrsta biljaka, što predstavlja 1/2 flore Crne Gore, ili nešto oko 1/5 ukupne balkanske flore.
Izdvojeno je 40 tipičnih biljnih zajednica.
Visokoplaninska flora pokazuje osobine drevne flore i karakteriše je veliki broj drevnih tercijernih florogenetskih tipova alpskog
(Wulfenia blecicci, Anemone narcissiflora, Pinus peuce i dr.), i oromediteranskog karaktera (Potentilla alpina, Pinus heldreicheii i dr.).
Endemi u Nacionalnom parku: Achillea abrotanoides(Vis.)Vis., Euphorbia montenegrina (Bald.)K.Maly, Verbascum scardicolum Bornm., Crocus dalmaticus Vis.,
Euphorbia glabriflora Vis., Orobanche pancicii Beck, i dr. Najznačajnija grupa su lokalni endemi kao što su: Draba bertiscea, Pedicularis ernestimayeri, Hieracium bertisceum i dr.
Registrovano je oko 60 endemičnih insekata i oko 130 vrsta dnevnih leptira.
Fauna riba je u pogledu bogatstva i raznovrsnosti veoma zanimljiva , ali jedino Plavsko jezero ima autohtone vrste kao što su:
Thymallus thymallus (lipljen), Hucho hucho (mladica), Salmo labrax m. lacustris (blatnjača), Leuciscus cephalus (klen), Chondrostoma nasus (skobalj), Rutilus rutilus (crvenperka) i dr.
Fauna vodozemaca i gmizavaca je raznovrsnog porijekla. Najznačajniji fenomen koji se javlja na području Prokletija je neotenija.
Ova promjena je važna za individualno razviće, ali i za evoluciju grupa. Prisutni su endemični i reliktni oblici.
Registrovane su sledeće vrste vodozemaca: Salamandra salamandra, Triturus alpestris, T. Vulgaris, Bufo bufo, B.viridis,
Bombina variegata, Hyla arborea, Rana ridibunda, r:temporaria, R:graeca, kao i gmizavci: Anguis fragilis,
Lacerta agilis, L. Vivipara, Natrix natrix, N. tassellata, vipera ammodytes i dr.
Na području Prokletija je zabilježena 161 vrsta ptica. Njihova staništa su visokoplaninski regioni, doline Ropojane i Grbaje, šumski ekosistemi, planinska jezera i rijeke.
Najznačajnije vrste ptica su: siva čaplja, čaplja kašikara, krža, bradan, bjeloglavi sup, orao zmijar, jastreb, kobac, mišar, soko lastavičar, sivi soko, lještarka, krstokljun i dr.
Od sitnih sisara zastupljene su: šumska rovčica, alpska rovčica, slijepa krtica i dr.
Značajnim brojem vrsta zastupljeni su slijepi miševi i glodari, a od ostalih vrsta sisara: zec, vuk, mrki medvjed, ris, divlja svinja, divokoza i srna.
Ostaci naseobina potiču iz paleolita, bakarnog i bronzanog doba, iz perioda Ilira, iz doba Rimskog carstva.
Iz srednjeg vijeka potiču ostaci vjerskih objekata i odbrambenih utvrđenja, a iz doba turske valdavine potiču brojni spomenici orijentalnih karkteristika.
Značajnim ostacima iz praistorijskog peroda smatraju se crteži urezani u stijeni na brdu Vezirova brada i na stijeni u blizini Grbaje.
Mnogi objekti su zbog svojih arhitektonskih, umjetničkih i istorijskih vrijednosti proglašeni spomenicima kulture.
U Plavu – Stara džamija iz XV vijeka i Redžepagića kula; u selu Brezojevica crkva posvećena Sv. Trojici iz XII vijeka i zgrada škole; u Gusinju – Vezirova džamija iz XVIII vijeka,
kula Balića i crkva Sv. Đorđa.
Tradicionalna arhitektura ovog kraja sačuvana je u oblicima kuća za stanovanje, koje su pravljene od drveta, u kombinaciji drveta i kamena ili samo od kamena.
Ovo područje karakteriše izuzetno vrijedno etnografsko bogatstvo, koje se ogleda u raznovrsnosti narodnih nošnji, izvorne muzike, folklora, običaja,
a brojni su i proizvodi kućne radinosti i zanatstva.
U okviru manastirskog kompleksa je i istoimena crkva koja datira iz XII vijeka. Ona je obnovljena i živopisana 1566. i 1567. godine.
Crkva je jednobrodna kamena građevina sa polukružnom apsidom, pripratom i naosom, bez kubeta.
Građena je u vizantijskom stilu, a svojom arhitekturom podsjeća na starije primorske crkve.
Živopis je sačuvan u fragmentima, a od motiva ističe se kompozicija Strašnog suda i scene Rođenja Bogorodice.
Ne zna se ko ih je naslikao ali je očita sličnost sa zografima Moračnika i Koma na Skadarskom jezeru.
Zanimljivo je da se zvonik ne nalazi uz crkvu već na brdu Gradac, što je imalo i praktičnu funkciju –
pozivanja na molitvu ali i obavještavanja i slanja određenih poruka pravoslavnom stanovništvu.
U blizini crkve je još jedna nevelika građevina – zgrada prve svjetovne škole u ovim krajevima.
Crkva je zakonom zaštićena kao izuzetno vrijedan kulturno-istorijski spomenik.
Zbog originalne arhitekture, duboreza i arabeski, kamene i drvene gradnje, galerije, soferluka i vitkog minareta, zaštićena je kao spomenik kulture.
Ulaznica(uključujući posjetu Centru za posjetioce, edukativnih staza) | 3,00 €/1 dan/po osobi |
Iznajmljivanje bicikala | 3,00 €/1h |
Iznajmljivanje bicikala | 8,00 €/1 dan |
Korišćenje usluga vodiča | 40,00 €/4h |
Korišćenje usluga vodiča | 80,00 €/8h |
Iznajmljivanje krplji | 4,00 €/1 dan |
Iznajmljivanje štapova za pješsačenje | 3,00 €/1 dan |
Iznajmljivanje šatora | 8,00 €/1 dan |
Naknada za korišćenje objekata i prostora za određene namjene (parkiranje, kampovanje, loženje vatre) plaća se u visini i to za: | |
Korišćenje prostora za postavljanje šatora | 3,00 €/1 dan |
Korišćenje uređenih kamp prostora | 20,00 €/1 dan |
Loženje vatre na posebno uređenim mjestima(u cijenu uključena potrebna količina drveta) | 5,00 €/1 dan |
Naknada za snimanje igranih i komercijalnih filmova, spotova i reklama u nacionalnim parkovima plaća se u visini: | |
Igrani I komercijalni filmovi | 200,00 €/1 dan |
TV reklame I spotovi | 400,00 €/1 dan |
Naknada za sakupljanje i branje šumskih plodova plaća se u visini i to: | |
Dozvola za branje I sakupljanje šumskih plodova,gljiva,ljekovitog I aromatičnog bilja | 50,00 €/1 godina/po osobi |
Dozvola za branje I sakupljanje šumskih plodova,gljiva,ljekovitog I aromatičnog bilja | 5,00 €/1 dan/po osobi |
(u sve navedne cijene uračunat je pdv 21%-izuzev za ulaznice) |
Godišnja ulaznica za sve nacionalne parkove
Ulaznica važi za posjete u periodu od 01. januara do 31. decembra tekuće godine |
13,50€ / 1 godina/ po osobi |