Nacionalni Parkovi Crne Gore -
+382 20 60 10 15
npcg@nparkovi.me

NP Prokletije

Naslovna » NP Prokletije

NACIONALNI PARK PROKLETIJE
Status : Nacionalni park od 2009. godineTeritorija opština: Plav i Gusinje

Površina: 16.630 ha

Površina rezervata 1.052 ha

Nadmorska visina: brojni vrhovi sa preko 2.000 mnv

Hidrografija: glacijalna jezera (Hridsko, Visitorsko, Ropojansko, Tatarijsko, Bjelajsko, jezerce na Vezirovoj Bradi, jezerce na Treskavcu,
Koljindarsko i dr.), veći i manji vodotoci, vrela i izvori pitke i mineralne vode, rijeke, podzemni izdani i planinske lokve.

Hridsko-Ridsko jezero:

Nadmorska visina 1.970 m

Površina od 33-36.000 m, zavisno od vodostaja

Maksimalna dubina 4 m

Klima: Kontinentalna, planinska i subalpska. Zime su veoma oštre i duge, a ljeta svježa i kratka.
Srednje godišnje temperature vazduha od 2-7°C. Maksimalna količina padavina izlučuje se u kasnu jesen i prvi dio zime.
Sniježni pokrivač je prosječne debljine 15cm i zadržava se od 90 – 210 dana.

Reljef je razuđen, sa brojnim visovima, klisurama, strmim padinama, riječnim dolinama alpskog tipa i drugim prirodnim fenomenima.
Ističu se sledeće zone: Karanfilsko-Bjelička (najkrševitiji dio ovog područja, sa brojnim vrhovima preko 2.000 mnv); Visitorska;
Zona Bogićevice; Zona Bora i Kofiljaće; Staračko-zavojska zona.

Rezervati :

Hridsko jezero
Volušnica

Flora i vegetacija – NP ProkletijeDominantna karakteristika područja Prokletija je bogatstvo i raznovrsnost flore i faune, tako da Prokletije predstavljaju ne samo centar visokoplaninskog diverziteta Balkana,
već i centar biodiverziteta od evropskog i svjetskog značaja.

Zastupljeni su brojni ekosistemi na sniježnicima, planinskim rudinama, silikatima, krečnjacima i dolomitima u najvišim zonama Prokletijskog masiva.
Brojne su prirodne šumske zajednice lišćara i četinara, zajednice degradacionih stadija klimatogenih ekosistema, livada i pašnjaka i antropogenih polupustinja i pustinja.

Šume su jedno od najznačajnijh prirodnih bogatstava. Najrasprostranjenije su visoko-ekonomske šume (44%), koje mjestimično imaju prašumski karakter,
zatim zaštitne (34%) i na kraju šikare i niske šume. Karakteriše ih vertikalna zonalnost. Na hrastove šume nižih djelova nastavljaju se bukove, pa mješovito bukovo-jelove šume.
Na njih se nadovezuju čiste ili miješane smrčeve šume. Iznad njih su reliktne šume munike, kao i mješovite sastojine munike i molike. Gornju šumsku granicu formira bor krivulj.

Flora crnogorskih Prokletija u velikoj mjeri ima karakter srednjoevropske flore sa značajnim učešćem arkto-alpijskih i submediteranskih elemenata.
Veliki broj vrsta su endemične, endemoreliktne, reliktne, rijetke, a mnoge vrste su ljekovite i medonosne.

Na teritoriji Parka registrovano je preko 1.700 vrsta biljaka, što predstavlja 1/2 flore Crne Gore, ili nešto oko 1/5 ukupne balkanske flore.
Izdvojeno je 40 tipičnih biljnih zajednica.
Visokoplaninska flora pokazuje osobine drevne flore i karakteriše je veliki broj drevnih tercijernih florogenetskih tipova alpskog
(Wulfenia blecicci, Anemone narcissiflora, Pinus peuce i dr.), i oromediteranskog karaktera (Potentilla alpina, Pinus heldreicheii i dr.).

Endemi u Nacionalnom parku: Achillea abrotanoides(Vis.)Vis., Euphorbia montenegrina (Bald.)K.Maly, Verbascum scardicolum Bornm., Crocus dalmaticus Vis.,
Euphorbia glabriflora Vis., Orobanche pancicii Beck, i dr. Najznačajnija grupa su lokalni endemi kao što su: Draba bertiscea, Pedicularis ernestimayeri, Hieracium bertisceum i dr.

Fauna NP ProkletijeProkletije u biogeografskom pogledu pripadaju alpskom-planinskom regionu, što je imalo uticaja i na životinjski svijet koji karakteriše velika raznovrsnost.

Registrovano je oko 60 endemičnih insekata i oko 130 vrsta dnevnih leptira.

Fauna riba je u pogledu bogatstva i raznovrsnosti veoma zanimljiva , ali jedino Plavsko jezero ima autohtone vrste kao što su:
Thymallus thymallus (lipljen), Hucho hucho (mladica), Salmo labrax m. lacustris (blatnjača), Leuciscus cephalus (klen), Chondrostoma nasus (skobalj), Rutilus rutilus (crvenperka) i dr.

Fauna vodozemaca i gmizavaca je raznovrsnog porijekla. Najznačajniji fenomen koji se javlja na području Prokletija je neotenija.
Ova promjena je važna za individualno razviće, ali i za evoluciju grupa. Prisutni su endemični i reliktni oblici.
Registrovane su sledeće vrste vodozemaca: Salamandra salamandra, Triturus alpestris, T. Vulgaris, Bufo bufo, B.viridis,
Bombina variegata, Hyla arborea, Rana ridibunda, r:temporaria, R:graeca, kao i gmizavci: Anguis fragilis,
Lacerta agilis, L. Vivipara, Natrix natrix, N. tassellata, vipera ammodytes i dr.

Na području Prokletija je zabilježena 161 vrsta ptica. Njihova staništa su visokoplaninski regioni, doline Ropojane i Grbaje, šumski ekosistemi, planinska jezera i rijeke.
Najznačajnije vrste ptica su: siva čaplja, čaplja kašikara, krža, bradan, bjeloglavi sup, orao zmijar, jastreb, kobac, mišar, soko lastavičar, sivi soko, lještarka, krstokljun i dr.

Od sitnih sisara zastupljene su: šumska rovčica, alpska rovčica, slijepa krtica i dr.
Značajnim brojem vrsta zastupljeni su slijepi miševi i glodari, a od ostalih vrsta sisara: zec, vuk, mrki medvjed, ris, divlja svinja, divokoza i srna.

Kultura – NP ProkletijeNacionalni park Prokletije i njegovo neposredno okruženje imaju bogatu kulturno-istorijsku prošlost od praistorije do našeg doba.
Na ovim prostorima su se smjenjivale i prožimale civilizacije i kulture, vjere i carstva, o čemu svjedoče brojna nalazišta, utvrde, crkve,
džamije, naseobine, groblja, tradicionalna arhitektura, vjerovanja, običaji, etnološki motivi, nošnja, folklor.

Ostaci naseobina potiču iz paleolita, bakarnog i bronzanog doba, iz perioda Ilira, iz doba Rimskog carstva.
Iz srednjeg vijeka potiču ostaci vjerskih objekata i odbrambenih utvrđenja, a iz doba turske valdavine potiču brojni spomenici orijentalnih karkteristika.

Značajnim ostacima iz praistorijskog peroda smatraju se crteži urezani u stijeni na brdu Vezirova brada i na stijeni u blizini Grbaje.

Mnogi objekti su zbog svojih arhitektonskih, umjetničkih i istorijskih vrijednosti proglašeni spomenicima kulture.
U Plavu – Stara džamija iz XV vijeka i Redžepagića kula; u selu Brezojevica crkva posvećena Sv. Trojici iz XII vijeka i zgrada škole; u Gusinju – Vezirova džamija iz XVIII vijeka,
kula Balića i crkva Sv. Đorđa.
Tradicionalna arhitektura ovog kraja sačuvana je u oblicima kuća za stanovanje, koje su pravljene od drveta, u kombinaciji drveta i kamena ili samo od kamena.

Ovo područje karakteriše izuzetno vrijedno etnografsko bogatstvo, koje se ogleda u raznovrsnosti narodnih nošnji, izvorne muzike, folklora, običaja,
a brojni su i proizvodi kućne radinosti i zanatstva.

Crkva Svete TrojiceOd sakralnih objekata svakako je najznačajniji manastirski komplks Svete Trojice u Brezojevicama, s lijeve strane Lima,
u neposrednoj blizini starog gradskog naselja „Grad“ i tvrđave čiji se ostaci vide.

U okviru manastirskog kompleksa je i istoimena crkva koja datira iz XII vijeka. Ona je obnovljena i živopisana 1566. i 1567. godine.
Crkva je jednobrodna kamena građevina sa polukružnom apsidom, pripratom i naosom, bez kubeta.
Građena je u vizantijskom stilu, a svojom arhitekturom podsjeća na starije primorske crkve.
Živopis je sačuvan u fragmentima, a od motiva ističe se kompozicija Strašnog suda i scene Rođenja Bogorodice.
Ne zna se ko ih je naslikao ali je očita sličnost sa zografima Moračnika i Koma na Skadarskom jezeru.

Zanimljivo je da se zvonik ne nalazi uz crkvu već na brdu Gradac, što je imalo i praktičnu funkciju –
pozivanja na molitvu ali i obavještavanja i slanja određenih poruka pravoslavnom stanovništvu.
U blizini crkve je još jedna nevelika građevina – zgrada prve svjetovne škole u ovim krajevima.
Crkva je zakonom zaštićena kao izuzetno vrijedan kulturno-istorijski spomenik.

Stara Carska džamijaU centru Plava, na uzdignutom platou nekadašnjeg „Grada“ okruženog bedemima, nalazi se Stara Carska džamija, sagrađena 1471. godine.
Njenu izgradnju finansirao je sultan Abdul Hamid.

Zbog originalne arhitekture, duboreza i arabeski, kamene i drvene gradnje, galerije, soferluka i vitkog minareta, zaštićena je kao spomenik kulture.

Redžepagića kulaRedžepagića kula je najstariji i najzanimljiviji stambeno-odbrambeni objekat u Plavu. Sagradio ju je 1671. godine Hasan – beg Redžepagić.
Kula ima tri sprata povezanih drvenim, unutrašnjim stepenicama. Dva sprata su od kamena a treći od drveta. Sa svake strane, na drugom spratu,
postoje pokriveni drveni balkoni. U prizemlju je bio prostor za smještaj konja i hambare (magacine), a na spratu – sobe za divane, sjedeljke, spavanje i objedovanje.
Na zidovima, debelim više od jednog metra su puškarnice.
U kuli je sada smještena zavičajna etnografska zbirk.

NP Prokletije – Foto Galerija
NP Prokletije Cjenovnik
Ulaznica(uključujući posjetu Centru za posjetioce, edukativnih staza) 3,00 €/1 dan/po osobi
Iznajmljivanje bicikala 3,00 €/1h
Iznajmljivanje bicikala 8,00 €/1 dan
Korišćenje usluga vodiča 40,00 €/4h
Korišćenje usluga vodiča 80,00 €/8h
Iznajmljivanje krplji 4,00 €/1 dan
Iznajmljivanje štapova za pješsačenje 3,00 €/1 dan
Iznajmljivanje šatora 8,00 €/1 dan
Naknada za korišćenje objekata i prostora za određene namjene (parkiranje, kampovanje, loženje vatre) plaća se u visini i to za:
Korišćenje prostora za postavljanje šatora 3,00 €/1 dan
Korišćenje uređenih kamp prostora 20,00 €/1 dan
Loženje vatre na posebno uređenim mjestima(u cijenu uključena potrebna količina drveta) 5,00 €/1 dan
Naknada za snimanje igranih i komercijalnih filmova, spotova i reklama u nacionalnim parkovima plaća se u visini:
Igrani I komercijalni filmovi 200,00 €/1 dan
TV reklame I spotovi 400,00 €/1 dan
Naknada za sakupljanje i branje šumskih plodova plaća se u visini i to:
Dozvola za branje I sakupljanje šumskih plodova,gljiva,ljekovitog I aromatičnog bilja 50,00 €/1 godina/po osobi
Dozvola za branje I sakupljanje šumskih plodova,gljiva,ljekovitog I aromatičnog bilja 5,00 €/1 dan/po osobi
(u sve navedne cijene uračunat je pdv 21%-izuzev za ulaznice)
Godišnja ulaznica za sve nacionalne parkove

Ulaznica važi za posjete u periodu od 01. januara do 31. decembra tekuće godine

13,50€ / 1 godina/ po osobi