Geografski položaj: centralni dio lovćenskog masiva, od podgorine u zaleđu Bokokotorskog zaliva do najviših vrhova
Površina: 6.220 ha
Nadmorska visina: od 939 mnv (Ugnji) do 1.749 mnv (Štirovnik)
Najviši vrhovi: Štirovnik 1.749 mnv i Jezerski vrh 1.657mnv
Klima: Umjereno-kontinentalna i planinska, pod uticajem mediteranske, sa izraženom srednjom godišnjom količinom padavina ( 2.500 – 3.600 l/m²)
Zone sa strogim režimom zaštite:
Rezervat šume bora munike – sjeveroistične padine Štirovnika i južne i jugozapadne padina Jezerskog vrha – oko 68 ha
Rezervat šumskih sastojina bukve Konjsko oko – 400 ha
Rezervat šumske sastojine bukve sa kulturama četinara i rijetkih lišćara – prostor između Jezerskog vrha, Štirovnika, Irešteničkog vrha, Babljaka i Goliša – 876 ha
Herpetološki rezervat – Jezero ispod Jezerskog vrha
U Nacionalnom parku izdvojeno je pet zona sa posebnim režimom korišćenja i upravljanja:
Rezervat šume bora munike (podnožje Štirovnika i Jezerskog vrha)
Rezervat šume bukve, četinata i rijetkih lišćara (prostor između Jezerskog vrha, Štirovnika, Trešteničkog vrha, Babnjaka i Goliša)
Rezervat bukove šume (Konjsko)
Rezervat šume bora krivulja (prostor između Rupe i Blatišta na oko 1.100mnv)
Herpetološki rezervat (Jezero ispod Jezerskog vrha)
Glavna karakteristika relativno oskudne vegetacije Lovćena jeste njena izrazita visinska raščlanjenost.
Smjenjuju se 5 vegetacijskih pojaseva i u okviru njih 10 zajednica potencijalne prirodne vegetacije.
Šumska vegetacija zauzima 70% ukupne povšine NP.
Na šikare i niske šume crnog graba nadovezuje se pojas bukovih šuma, a iznad njih sjeveroistočne padine Štirovnika,
a parcijalono i Jezerskog vrha, zauzima zajednica endemoreloktnog bora munike. Štiti se kao rezervat prirode.
U preostalih 30% površine NP dominira vegetacija pašnjačkih kamenjara. Na goletima najviših vrhova Lovćena,
iznad zone subalpijeke bukve, razvija se vegetacija planinskih rudina,
a u pukotinama krečnjačkih stijena cijelog područja Lovćena vegetacija pukotinarki endemične zajednice Campanulo-Moltkeeum petraeae.
Floru lovćenskog masiva čini oko 1300 biljnih vrsta, među kojima je veliki broj endema užeg i šireg rasprostranjenja,
rijetkih biljaka, ljekovitog, aromatičnog, medonosnog i dekorativnog bilja.
Endemične vrste: lovćenski zvončić, hudika orjenska, modro lasinje, zanovijet, svilena žutilovka,
Federikova kamenjarka, Lakusicev procjepak, Huterova papričica, Rajhenbahova pucalina, Arduinijev dubacac, ljubovka ilirska,
Katanijev ljiljan, Grisebahova lala, nježna kockavica, kuglasto devesilje, …
Ljekovitio, aromatične i medonosne vrste: pelim, trava iva, matičnjak, vranilova trava, smilje, hajdučka trava, kantarion, tatula, velebilje, kleka, bijeli glog i mnoge druge.
Od krupnih sisara na Lovćenu žive vepar, vuk, kunica, zec, medved, srna.
Faunu sitnijih sisara čine: bjelogrudi jež, vjeverica, šumski puh, kraški miš, endemična vrsta – crnogorska voluharica.
Fauna ptica Lovćena je bogata i složena zbog biogeografskog položaja masiva.
Lovćen ima preko 200 vrsta ptica koje se ovdje gnijezde ili imaju status migratornih vrsta:
suri orao, orao krstaš, sivi soko, kobac ptičar, noćne grabljivice, jarebica kamenjarka, prepelica, divlji golub.
Jedan od centara biodiverziteta herpetofaune Evrope predstavlja područje Jezera ispod Jezerskog vrha,
kao reproduktivni centar za sve vrste vodozemaca i gmizavace: mali mrmoljak, zelena žaba, krastača, glavati mrmoljak i žutotrbi mukač.
U fauni Lovćena značajno je prisustvo velikog broja gmizavaca: šmska kornjača, plavi gušter, mosorski gušter, bjelouška, poskok, blavor, balkanski endemit podvrsta poskoka.
Entomofaunu Lovćena karakteriše velika specifičnost u sastavu populacija.
Najkaraktreističnije vrste ove faune imaju evropski tip rasprostranjenja, a veliki je broj mediteranskih i submediteranskih vrsta.
Na području NP Lovćen ima 85 vrsta dnevnih leptira, 10 vrsta potkornjaka, 45 vrsta cvjetnih muva.
Zanimljivo je da su pećine naseljene sa samo po jednom kriptobiontnom vrstom i koje se nigdje drugo ne mogu naći.
Ekosistem šuma i šumskih zemljišta
U ekosistemu šuma dominantna je listopadna dendroflora. Na šikare i niske šume crnog graba nadovezuje se pojas bukovih šuma,
a iznad njih na sjeveroistočnim padinama Štirovnika i parcijalno na Jezerskom vrhu nalazi se zajednica endemoreliktnog bora munike.
Od predstavnika sisara ovdje se mogu naći medvjed, vuk, srna lisica i zec.
Fauna ptica je bogata i složena zbog biogeografskog položaja masiva, a ovdje se srijeću suri orao, orao krstaš, sivi soko, kobac ptičar, noćne grabljivice i dr.
Entomofauna je bogata i raznovrsna, te je na ovom području registrovano 85 vrsta dnevih leptira, 10 vrsta podkornjaka,
45 vrsta cvijeth muva i zakonom zaštićeni insekti kao što su nosorožac, jelenak i šumski mrav.
Pašnjački kamenjari
Pašnjački kamenjari predstavljaju ekološki potpuno degradirane prostore nastale regresijom i nestankom zajednice bukove šume.
To potvrđuju mnogobrojni ostaci bukve koji se još uvijek nalaze u arealu ove kategorije.
Reljef ovoga prostora je tipično kraški – veće i manje vrtače oaze dubokog i plodnog zemljišta, okružene manjim kamenitim padinama sa veoma oskudnom travnom vegetacijom.
Od ornitofaune ovdje se sreću jarebica kamenjarka, prepelica i dr., od insekata cvjetne muve i leptiri, a od predstavnika gmizavaca zelembać,
oštroglavi gušter, zidni gušter, kraški gušter, blavor, poskok i dr.
Vegetacija pašnjačkih kamenjara predstavljena je zajednicama Stipo-Salvietum officinalis i Genisto-Globularietum belidifoliae,
što je od izuzetnog značaja u zaštiti zemljišta od erozije. Obiluju ljekovitom, aromatičnom i medonosnom florom.
Na krečnjačkim stijenama razvijena je vegetacija pukotinarki endemične zajednice Campanulo-Moltkeetum petreae, rasprostranjena na čitavom području Lovćena.
Na strmim stranama najviših vrhova planine i na primorskim padinama nalazi se pionirska vegetacija točila zajednice Drypetum linnaeanae.
Po uvalama i vrtačama, koje su pokrivene dubljim i plodnijim zemljištem, nalaze se livade i oranice.
Vodeni ekosistemi
Vodeni ekosistemi su rijetki i predstavljeni su lokvama, kamenicama i ublovima.
Karakterističani prostori su Jezero pod Jezerskim vrhom i zamočvareno područje Ivanovih korita koji se odlikuju jedinstvenom herpetofaunom.
Ovdje srećemo endemičnog žutotrbog mukača (vrsta žabe) i malog mrmoljka.
Kultura – NP Lovćen
Kulturno-istorijske vrijednosti Lovćena karakteriše raznoliko graditeljsko nasljeđe – memorijalni kompleksi,
sakralna i profana seoska arhitektura i tehnički objekti, skoncentrisani na širem području Njeguša i Ivanovih korita.
Na Njegušima, u zaseoku Erakovići, nalaze se memorijalne kuće crnogorskih vladara dinastije Petrović, a na Jezerskom vrhu,
jednom od najvećih visova lovćenskog masiva, figurira grandiozni Mauzolej crnogorskom gospodaru, slavnom pjesniku i vladici Petru II Petroviću Njegošu.
Sakralnu arhitekturu njeguškog kraja simbolišu skromne seoske crkve, jednostavne arhitekture, kojih je do polovine XIX vijeka bilo 17.
Zidane u duhu narodnog graditeljstva, jednobrodne su osnove, sa jednodjelnim ili trodjelnim zvonicima na preslicu. Nastale su u periodu između XV i XIX vijeka.
Na prostranoj teritoriji Njeguša profana arhitektura baštini brojne elemente izvornog graditeljstva: kamene kuće sa konobama, pojate, guvna, ublovi, suvomeđe.
Od posebnog graditeljskog i ambijentalnog značaja su stari karavanski put i čuvene lovćenske serpentine, koji se niz planinski masiv pružaju od Njeguša do Kotora.
Vrijeme austrougarske vladavine ostavilo je vrijedne infrastrukturne objekte, kolektor za vodu u Koritniku, njeguški vodovod i čitavu mrežu puteva sa kamenim podzidama.
Prvi pisani dokumenti o Lovćenu, datiraju iz prve polovine XIV vijeka, a govore o ispaši stoke sa primorja na planini.
Balšići i Crnojevići u XV vijeku ovdje su imali svoje posjede. I danas se u narodu čuje da je dio ove planine Ivanbegovina.
Njeguši, oblast koja obuhvata njeguško polje i centralni masiv Lovćena sa Ivanovim koritima, dobilo je današnje ime po jakom potoku Nelgoše,
koji je tekao od zaseoka Vrba prema polju. Pod imenom Njeguši, prvi put se pominje u venecijanskim arhivima u prvoj polovini XV vijeka.
Zbog velikog istorijskog i kulturnog značaja Lovćen se smatra simbolom crnogorske državnosti.
Čuveno pleme Njeguši iznjedrilo je sedam vladara dinastije Petrović, od kojih su pet bili državni i crkveni poglavari, mitropoliti.
Za vrijeme svoje dvjestagodišnje vladavine od XVII do početka XX vijeka ostavili su snažan pečat na kulturne i istorijske prilike u Crnoj Gori.
Novija istorija Lovćena bilježi značajna svjedočanstva iz minulih ratova. Brojni su vojni objekti, spomenici i spomen obilježja, nijemi svjedoci ratnih okršaja na ovim prostorima.
Veći je broj evidentiranih objekata na Njegušima, koji zbog svojih spomeničkih vrijednosti zaslužuju pravnu zaštitu.
Tu su najstarije njeguške crkve Sv. Neđelje u Veljem kraju, Sv. Arhanđela u Raićevićima i Sv. Đorđa u Vrbi,
kao i infrastrukturni objekti i fortifikacije iz perioda austro-ugarske vlasti, kolektor za vodu u Koritniku i utvrđenja na padinama Lovćen.
Interesantni graditeljski objekti su seoska guvna, koja su imala značajnu ulogu u društvenom životu sela.
Po njihovoj veličini i izgledu, često se cijenila ekonomska moć domaćinstva. Svako njeguško selo imalo je po nekolika guvana.
U sklopu arhitektonskog nasljeđa posebno mjesto imaju impresivni lovćenski katuni, ljetnja staništa okolnih sela, čiju strukturu čine kolibe, bistijerne, pojate i torovi.
Prostrane kamene kolibe, nekada su bile pokrivane dvovodnim krovom od ražane slame, rjeđe pločastim krečnjakom.
Razbacana u uvalama i planinskim vrtačama, nižu se brojna katuništa – Dolovi, Kuk, Majstori, Trešnja, Bižaljevac, Vuči do, Šanik…
tel: +382 67 344 658
e-mail: nplovcen@nparkovi.me
I – Kružna staza Palac – Treštenik – Šancevi – Koložun – Vjetreni Mlin – Dolovi – Palac
Dužina staze: 12,7 km
II – Staza Ivanova korita – Jezero – Bukovica
Dužina staze: 12 km
III – Ivanova korita – Majstori
Dužine staze: 4,5 km.
Napomena: Za organizovane grupe moguće je obezbjediti vodičku službu.
Svaka staza ima oko 15 različitih igara koje se nalaze na određenim visinama, a posebno su adaptirane za uzrast od 5 do 70 godina.
Svaki korisnik parka dobija neophodnu opremu (pojas, kacigu, rukavice),
a tu je stručno obučena ekipa instruktora koja će svakom korisniku objasniti način korišćenja i primjenu svih igara.
Bezbjednost i sigurnost je maksimalna i po svim evropskim standardima.
/////////////////////////////////////////
//////////////////////////////////////////
/////// MAKE A TABLE /////////////////
////////////////////////////////////////
//////////////////////////////////////
Radno vrijeme:
Od 01.juna do 15.septembra svakog dana od 10.00h do 18.00h
Od 01.maja do 01.juna i od 15.septembra do 30.novembra vikendom od 10.00h-18.00h,
Ostalim danima uz rezervaciju
Kontakt: 069 543 156
e-mail: info@avanturistickipark.com
web: www.avanturistickipark.com
Područje oko planine Lovćen, poznato je po brojnim specijalitetima: njeguška pršuta, njeguški sir,
sir iz ulja, kastradina (ovčije suvo meso), njeguška kobasica.
Poseban ukus i aroma ovih specijaliteta, koji su upravo karakteristični za ovo područje je uslovljen miješanjem planinskog i morskog vazduha,
kao i drvima koja se koriste za njihovo sušenje. Iz tog razloga čitava krševita podlovćenska regija se bavi sušenjem mesa.
Medovina je specifično narodno piće Starih Slovena i najviše se može naći na Njegušima.
Dobija se alkoholnom fermentacijom rastvora prirodnog meda, a postupak je isti kao u proizvodnji vina.
Medovina je piće koje ima i ljekovita svojstva. Ona između ostalog, okrepljuje organizam, popravlja krvnu sliku i usporava starenje.
Šume ovog kraja su bogate plodovima koje se takođe koriste za pripremanje ukusnih jela.
Postoji interesantna priča o jelu „Ono“ i poznatom irskom piscu Džordžu Bernardu Šou.
Kada je Bernard Šo došao na Lovćen, svratio je u tada jedinu krčmu koja se nalazila na Lovćenu.
Kako su velikog pisca htjeli što bolje da ugoste, pripremili su priganice i med, suvi pršut, njeguški sir, vareni skorup,
jagnjetinu na ražnju i jaretinu kuvanu u mlijeku, krtole u kile i hljeb ispod sača. Pisac je od svega okusio po malo, ne pokazujući pritom,
ni iz kurtoazije, da je zadovoljan menijem, već je tražio potaž. Svi su bili začuđeni jer su mu, kao pravi domaćini ponudili sve.
Potom je vlasnik krčme rekao ženi: „Ponudi mu Mare, one čorbe što stavljaš u nju svakojake trave i zeleni“.
Bernard Šo je bio zadovoljan jelom, pa je izvadio bilježnicu da upiše recept, na šta je domaćica odgovorila da mu prevedu:
„Morao bi u svoju zemlju prenijeti čitavi Lovćen da bi je mogao skuvati“.
„ONO“
Potrebno:
Čukalj pršute, sa čamonjcima (djelovi od pršute);
mlade krtole lovćenske;
luk štavljen;
žnjevač (divlji luk);
koprive.
Način pripreme:
Sve zajedno staviti da se kuva na laganoj vatri.
Aprilski i septembarski susreti Gorana Crne Gore
Brdsko-brzinska auto-trka Lovćen (13. jul – Dan državnosti Crne Gore)
Telefon: +382 67 344 678; +382 67 344 658
E-mail: nplovcen@nparkovi.me
Udaljenost Nacionalnog parka: Cetinje – 7 km; Podgorica – 37 km; Budva – 37 km; Kotor – 20 km
AUTOBUSOM
Podgorica – Cetinje; Boka Kotorska, Budva – Cetinje; Ulcinj – Bar – Budva – Cetinje; Ulcinj – Bar – Podgorica – Cetinje; Kotor – Cetinje
Telefoni autobuskih stanica:
Podgorica: + 382 20 620 430
Bar: + 382 30 346 141
AVIONOM
Putnici koji dolaze u Crnu Goru avionom imaju na raspolaganju dva međunarodna aerodroma Podgorica i Tivat.
Aerodrom Golubovci je 12 km udaljen od centra Podgorice i 49 km od Cetinja. Tivatski aerodrom je 80 km udaljen od Podgorice.
Montenegro Airlines saobraća iz Tivta i Podgorice.
www.montenegroairlines.com
Podgorica: + 382 20 664 411; 664 433
Dodatne informacije:
Nacionalni park Lovćen nplovcen@nparkovi.me
Turistička organizacija Cetinje www.cetinje.travel
Ulaznica(uključujući posjetu Centru za posjetioce, edukativnih staza) | 3,00 €/1 dan/po osobi |
Zakup sale | 20,00 €/1h |
Korišćenje usluga vodiča | 40,00 €/4h |
Korišćenje usluga vodiča | 80,00 €/8h |
Iznajmljivanje bicikala | 3,00 €/1h |
Iznajmljivanje bicikala | 8,00 €/1 dan |
Iznajmljivanje krplji | 4,00 €/1 dan |
Iznajmljivanje štapova za pješačenje | 3,00 €/1 dan |
Naknada za korišćenje objekata i prostora za određene namjene (parkiranje, kampovanje, loženje vatre) plaća se u visini i to za: | |
Korišćenje prostora za postavljanje šatora | 3,00 €/1 dan |
Korišćenje uređenih kamp prostora | 20,00 €/1 dan |
Bungalovi NP Lovćen(bungalov) | 30,00 €/1 dan |
Loženje vatre na posebno uređenim mjestima(u cijenu uključena potrebna količina drveta) | 5,00 €/1 dan |
Naknada za snimanje igranih i komercijalnih filmova, spotova i reklama u nacionalnim parkovima plaća se u visini: | |
Igrani I komercijalni filmovi | 200,00 €/1 dan |
TV reklame I spotovi | 400,00 €/1 dan |
Naknada za sakupljanje i branje šumskih plodova plaća se u visini i to: | |
Dozvola za branje I sakupljanje šumskih plodova,gljiva,ljekovitog I aromatičnog bilja | 50,00 €/1 godina/po osobi |
Dozvola za branje I sakupljanje šumskih plodova,gljiva,ljekovitog I aromatičnog bilja | 5,00 €/1 dan/po osobi |
(u sve navedne cijene uračunat je pdv 21%-izuzev za ulaznice) |
Godišnja ulaznica za sve nacionalne parkove
Ulaznica važi za posjete u periodu od 01. januara do 31. decembra tekuće godine |
13,50€ / 1 godina/ po |