Hidrografija: glečerska jezera (Biogradsko, Ursulovačko, Pešića, Šiško i Ševarine); Biogradska rijeka, Jezerštica, stalni i povremeni izvori i karstna vrela
Biogradsko jezero:
Nadmorska visina: 1.094 m
Površina: 228.500 m²
Zapremina: 1.052.763 m³
Maksimalna dubina: 12.1 m
Klima: umjereno kontinentalna, jadransko mediteranska, subplaninska, planinska
Reljef: karakteriše ga velika razuđenost i brojni oblici, koji prate planinski reljef. Izgrađen je od 4 grebena sa najvećim vrhovima:
Crna glava 2.139m
Zekova glava 2.117m
Troglava 2.072m
Endemične vrste: munika, molika, planinski javor, crnogorski zvončić, crnogorska petoprsta, dinarski rožac, velecvjetni rožac,
Lakušićev karanfil, Pančićev mliječac, Pančićev odoljen, albanski ljiljan, perunika bosanska, Sendterova pušina, siva babina svila, jezikolika hajdučka trava, siparska hajdučka trava, …
Vodeni ekosistemi
Vodeni ekosistem odlikuje se specifičnošću živog svijeta, od kojeg većina vrsta nastanjuje samo ove životne zajednice na Bjelasici.
Najznačajniji vodeni objekti su rijeka Tara, Biogradsko i ostala lednička jezera na planini, kao i nekoliko manjih vodenih tokova.
U njima se nalaze tipični vodeni organizmi-ribe i vodeni insekti. Populacija autohtone vrste je potočna pastrmka, koja se nalazi u Tari i Biogradskom jezeru.
Neka jezera su poribljena neautohtonim vrstama, koje su smanjile ili potpuno uništila one autohtone.
Vodeni insekti (larvenih stadijuma) predstavljaju osnovnu hranu za ribe i učestvuju u lancima ishrane drugih životinja, npr. ptica i sisara.
Vodene površine služe i kao pojilišta i mjesta za odmor u periodu migracije ptica.
Visokoplaninski ekosistemi
Visokoplaninski ekosistem čine staništa visokih planina iznad gornje šumske granice. To su grupe karakterističnih ekosistema kao što su pašnjaci, livade, kamenjari i litice.
One su zbog posljedica ledenog doba floristički interesantne. U ovom sistemu se nalaze više rijetkih i ugroženih vrsta životinja, kao i plemenite divljači.
Litice i kamenite strme strane planinskih vrhova staništa su najkrupnijih i najugroženijih ptica grabljivica i lešinara kao što su: suri orao, bjeloglavi sup, soko, vjetruška.
Na najvišim planinskim vrhovima nalaze se neke tipično glacijalne vrste ptica, kao što su sniježna ušata ševa, planinski popić i dr. Stanovnik litica je i rijetka zaštićena ptica puzgaca.
Visokoplaninska zona je i stanište divokoze.
Planinska staza: Kolašin-Basanje brdo-Melaja-Lica-Kordelj-Jagnjačar-Jagnjačarska bara-Savina bara-kota2077-Crna glava
Dužina staze: 12 km
Težina staze: srednje teška
Vrijeme prolaza: 3:00 h
Edukativna staza: Cijelim obodom Biogradskog jezera pruža se edukativna staza dužine 3,4 km,
opremljena interaktivnim mobilijarom sa 6 interaktivnih punktova koji pružaju informacije o flori i fauni ovog područja. Sama prirodna atraktivnost staze,
sa dobrim interpretacijskim sadržajem predstavlja jednu od glavnih atrakcija Parka.
Dužina staze: 3,4 km
Težina staze: laka
Vrijeme prolaza: 0:40 h
NP Biogradska gora – GastronomijaBiogradska_gora
Tradicionalna jela planinskih predjela Bjelasice i Sinjajevine uslovljena su bogatstvom pašnjaka, tako da trpezu čine mliječni proizvodi i meso.
Specijaliteti kuhinje ovog područja su kačamak i cicvara, kao i jagnjetina, kuvana i pečena pod sačem, koja samo ovdje ima specifičan i prepoznatljiv ukus.
Kisjelo mlijeko, kajmak i sir su sastavni dio trpeze.
Šume su prepune plodovima koje se koriste i u pripremanju specijaliteta.
CICVARA
Potrebno:
vode 6 – 8 dl;
kajmak 400 do 450 g;
kukuruznog brašna 300 g;
pšeničnog brašna 100 g;
soli po potrebi;
lisnati sir (kolašinski ) 150 g;
vode 3 – 4 dl.
Način pripreme:
U predviđenu posudu sipa se voda i kajmak i doda soli po potrebi..
Kada se kajmak rastopi, postepeno sipamao pomiješano kukuruzno i pšenično brašno uz stalno miješanje dok ne potrošimo svu količinu predviđenog brašna.
Nakon toga postepeno dolijevamo ključalu vodu i ukuvavamo cicvaru, dok se ne počne povijati u sopstvenoj masnoći i odvajati od dna i zidova posude.
Pripremanje i ukuvavanje cicvare traje oko 10-15 min. U tako ukuvanu cicvaru na kraju dodamo lisnati sir da bi se jelo povezalo.
NP Biogradska gora – ManifestacijeZa Kolašin su vezane zanimljive zimske manifestacije: zabavne, sportske i kulturne.
„Vrela zima u brdima“ je zabavno-sportsko-kulturna manifestacija. Održava se na Žabljaku, Kolašinu, Nikšiću, Beranu, Bijelom Polju i Rožaju u organizaciji NTOCG i Ministarstvo turizma
„Crnogorskiski fest“, Kolašin, u organizaciji Ski Centra Bjelasica.
NP Biogradska gora – Kako doći
Magistralni put Podgorica Beograd prolazi kroz Kolašin, Mojkovac i Bijelo Polje. Do ova tri mjesta može da se dođe i vozom. Do Berana i Andrijevice vodi takođe dobar regionalni put.
Autobusom
Iz Podgorice: Podgorica – Kolašin; Podgorica – Kolašin – Mojkovac; Podgorica – Kolašin – Andrijevica; Podgorica – Kolašin – Andrijevica – Berane;
Podgorica – Kolašin – Mojkovac – Bijelo Polje
Iz primorskih gradova: Budva, Boka Kotorska – Cetinje – Podgorica – Kolašin – Mojkovac – Bijelo Polje – dalje za Srbiju (Beograd)
Iz primorskih gradova: Ulcinj, Bar – Podgorica – Kolašin – Mojkovac – Bijelo Polje – dalje za Srbiju (Beograd)
Pejzaž duž magistralnog puta je posebno živopisan duž Kanjona Morače između Podgorice i Kolašina, tzv. Platije.
Telefoni autobuskih stanica:
Podgorica: + 382 20 620 430
Bar: + 382 30 346 141
Vozom
Željeznička pruga Beograd – Bar prolazi kroz Mojkovac i Kolašin
Zimi, poseban ski-voz saobraća iz Bara i Podgorice za Kolašin – NP Biogradska Gora, ski-centar Bjelasica
Telefoni željezničkih stanica:
Podgorica: + 382 20 620 430
Bar: + 382 30 346 141
Avionom
Najbliži aerodrom je u Podgorici, 70 km od Kolašina.
Montenegro Airlines saobraća iz Tivta i Podgorice.
Predstavništvo Podgorica: www.montenegroairlines.com, + 382 20 664 411; 664 433
Dodatne informacije:
NP Biogradska gora: npbiogradskagora@nparkovi.me, + 382 (0)20 865 625
Turistička organizacija Kolašin: tokolasin@t-com.me, + 382 (0)20 864 254
Nacionalna turistička organizacija: www.montenegro.travel
NP Biogradska gora – Foto Galerija
Ulaznica (uključujući posjetu Centru za posjetioce, edukativnih staza) | 4,00 €/dan/po osobi |
Zakup sale | 20,00 €/1h |
Iznajmljivanje čamaca na Biogradskom jezeru | 10,00 €/1h |
Iznajmljivanje kajaka | 3,00 €/1h/jednosjed |
Iznajmljivanje kajaka | 5,00 €/1h/dvosjed |
Korišćenje usluga vodiča | 40,00 €/4h |
Korišćenje usluga vodiča | 80,00 €/8h |
Iznajmljivanje bicikala | 3,00 €/1h |
Iznajmljivanje bicikala | 8,00 €/1 dan |
Iznajmljivanje krplji | 4,00 €/1 dan |
Iznajmljivanje štapova za pješačenje | 3,00 €/1 dan |
Iznajmljivanje šatora | 8,00 €/1 dan |
Vožnja plovilom | 5,00 €/1h/po osobi |
Naknada za korišćenje objekata i prostora za određene namjene (parkiranje, kampovanje, loženje vatre) plaća se u visini i to za: | |
Korišćenje prostora za postavljanje šatora | 3,00 €/1 dan |
Korišćenje uređenih kamp prostora | 20,00 €/1 dan |
Loženje vatre na posebno uređenim mjestima(u cijenu uključena potrebna količina drveta) | 5,00 €/1 dan |
Naknada za snimanje igranih i komercijalnih filmova, spotova i reklama u nacionalnim parkovima plaća se u visini: | |
Igrani I komercijalni filmovi | 200,00 €/1 dan |
TV reklame I spotovi | 400,00 €/1 dan |
Naknada za sakupljanje i branje šumskih plodova plaća se u visini i to: | |
Dozvola za branje I sakupljanje šumskih plodova,gljiva,ljekovitog I aromatičnog bilja | 50,00 €/1 godina/po osobi |
Dozvola za branje I sakupljanje šumskih plodova,gljiva,ljekovitog I aromatičnog bilja | 5,00 €/1 dan/po osobi |
Naknada za sportski ribolov | |
Biogradsko jezero | 20,00 €/1 dan/po osobi |
Sportska ribolovna dozvola rijeka Tara | 20,00 €/1 dan/po osobi |
(u sve navedne cijene uračunat je pdv 21%-izuzev za ulaznice) |
Godišnja ulaznica za sve nacionalne parkove
Ulaznica važi za posjete u periodu od 01. januara do 31. decembra tekuće godine |
13,50€ / 1 godina/ po osobi |