Geografski položaj Lovćena i planinska klima pod jakim uticajem mediteranske i kontinentalne uslovili su razvoj različitih tipova vegetacije i raznovrsne flore, od mediteranske do visokoplaninske.

• Glavna karakteristika relativno oskudne vegetacije Lovćena jeste njena izrazita visinska raščlanjenost. Smjenjuju se 5 vegetacijskih pojaseva i u okviru njih 10 zajednica potencijalne prirodne vegetacije.

• Šumska vegetacija zauzima 70% ukupne povšine NP. Na šikare i niske šume crnog graba nadovezuje se pojas bukovih šuma, a iznad njih sjeveroistočne padine Štirovnika, a parcijalono i  Jezerskog vrha, zauzima zajednica endemoreloktnog bora munike. Štiti se kao rezervat prirode.

• U preostalih 30% površine NP dominira vegetacija pašnjačkih kamenjara. Na goletima najviših vrhova Lovćena, iznad zone subalpijeke bukve, razvija se vegetacija planinskih rudina, a u pukotinama krečnjačkih stijena cijelog područja Lovćena vegetacija pukotinarki endemične zajednice Campanulo-Moltkeeum petraeae.

• Floru lovćenskog masiva čini oko 1300 biljnih vrsta, među kojima je veliki broj endema užeg i šireg rasprostranjenja, rijetkih biljaka, ljekovitog, aromatičnog, medonosnog i dekorativnog bilja.

• Endemične vrste: lovćenski zvončić, hudika orjenska, modro lasinje, zanovijet, svilena žutilovka, Federikova kamenjarka, Lakusicev procjepak, Huterova papričica, Rajhenbahova pucalina, Arduinijev dubacac, ljubovka ilirska, Katanijev ljiljan, Grisebahova lala, nježna kockavica, kuglasto devesilje, …

• Ljekovitio, aromatične i medonosne vrste: pelim, trava iva, matičnjak, vranilova trava, smilje, hajdučka trava, kantarion, tatula, velebilje, kleka, bijeli glog i mnoge druge.